Predstavljanje knjige:
Franjo Tuđman – U vihoru rata i bespućima tranzicije
(1990.-1999.)
autora dr. sc. Ivana Vujevića,
objavljena u nakladi
Splitskog ogranka Matice hrvatske,
bit će u subotu, 12. studenoga 2011.
u 11 sati
u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom.
O knjizi će govoriti Mladen Vuković, mr. sc. Vlade Perkušić i autor.
Predstavljanje knjige: Franjo Tuđman – U vihoru rata i bespućima tranzicije
Barokna opera “Didona i Eneja” u izvedbi splitskih srednjoškolaca
Pet splitskih srednjih škola će u koprodukciji na velikoj sceni HNK Split dana 23. studenog 2011. u 18:00 i u 20:00 sati izvesti operu “Didona i Eneja” u režiji Marice Grgurinović, pod umjetničkim vodstvom Renate Pokupić, te producentskim vodstvom Maje Žarković.
Didona i Eneja, poznata barokna opera Henryja Purcella, jedno je od najugodnijih opernih iznenađenja na hrvatskoj pozornici.
Nastala je u sklopu međunarodnog kulturno-edukacijskog projekta Glazbeno vozilo kao rezultat ogromnog entuzijazma i suradnje nekoliko splitskih srednjih škola: Škole za likovne umjetnosti, Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Obrtničke škole i Obrtno-tehničke škole, na čelu s Glazbenom školom Josip Hatze.
Izvedbama će ravnati Mahan Esfahani, rođeni Iranac kojega su glazbeni kritičari u svijetu prepoznali kao jednog od najvećih glazbenih talenata našega doba. Ostali glazbenici koji će voditi učenički ansambl i soliste glazbene škole su stručnjaci za baroknu glazbu, violinist Jorge Jimenez iz Španjolske, hrvatska čelistica Nika Zlatarić i teorbist Andrej Jovanić iz Beograda, a pridružit će im se i splitski violinist Valter Lovričević.
Premda je riječ gotovo u potpunosti o amaterskoj koprodukciji, osvojila je i publiku i kazališne profesionalce !
Cijena ulaznica je simbolična, iznosi 40 kuna, a mogu se nabaviti u slobodnoj prodaji na blagajni HNK Split.
Tel. blagajne: 306 908
S radošću Vas očekujemo na predstavi !
Sudionici Međunarodnog kulturno-edukacijskog projekta u Splitu – učenici i profesori Glazbene škole “Josip Hatze”, Škole likovnih umjetnosti, Škole za dizajn,grafiku i održivu gradnju, Obrtničke škole i Obrtno-tehničke škole te Illyria Art Management.
Za sva pitanja i informacije ostajemo na usluzi.
Gordana Puača,dipl.iur
gordana.puaca@illyria.hr
www.illyria.hr
tel.021480252
mob.0912222802
Maja Žarković
Glazbenica i voditeljica projekta “Glazbeno vozilo”
Mob: 00385(0)912222803
Otvorena izložba fotografija “Od Bospora do Jadrana”
Centre des monuments nationaux, France i Sveučilišna knjižnica u Splitu priredili su veličanstvenu izložbu fotografija
Izložbu je službeno otvario Veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj, g. Jérôme Pasquier u ponedjeljak, 07. studenog 2011. u Izložbenom prostoru Sveučilišne knjižnice, Ruđera Boškovića 31, Split.
Pozivamo Vas na sajam knjiga INTERLIBER 2011.
Pozivamo Vas na sajam knjiga
Interliber 2011.
paviljon 6, štand 3e
www.matica.hr

Foto izložba u sklopu ciklusa “Žene iza objektiva – subjektivno”
Foto izložba,
koju udruga KURS-Split i Kulturvermittlung Steiermark/Cultural City Network Graz (Austrija)
organiziraju u sklopu ciklusa
“Žene iza objektiva – subjektivno”
priredit će se od 03.11. do 17.11.2011. u Muzeju grada Splita.
Otvorenje izložbe – 03. studenoga 2011. u 19:00 h
Dvije fotografkinje predstavljaju se zajedničkom izožbom s motivima grada Graza, suprotstavljajući različite umjetničke diskurse, različite rakurse i različite tehnike, a odabirući jednaki format prikaza.
Lea Titz Stipendistica je rezidencijalnog programa udruge Kurs u Splitu.
Nakon Akademije primijenjene fotografije u Grazu, nastavlja tečaj fotografije u Rosenheimu. 2009. završava studij na
Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču. Od 2003. radi kao arhitektonski fotograf, a 2006. osniva odbor za «Full frame»
festivale eksperimentalnih i avantgardnih filmova u Beču. Dobitnica je brojnih nagrada za fotografije i vizualne umjetnosti.
Jelena Popić bila je stipendistica Artist in residence u Grazu
2007. Treća nagrada Fotokluba Split na Novogodišnjoj klupskoj izložbi
2008. Prva nagrada na Photodaysima u kategoriji Priroda, društvo, umjetnost za fotografiju Bolničko poslijepodne
2008. Prva nagrada na III Salonu fotografije-Minijature Beli Manastir za kolekciju portreta “Dora”
2010. Salon fotografije Vinkovci (kolekcija : Tramvaj)
2011. Nagrada na klupskoj izložbi Fotokluba Split za kolekciju fotografija: Godine nisu važne
Rezidencijalne boravke i izložbe u Splitu i Grazu, sufinancirali su:
Udruga Kurs , Odjel za kulturu i umjetnost grada Splita, Književna zaklada «Fra Grgo Martić» – Kreševo,
Austrijski kulturni forum – Zagreb i Kulturvermittlung Steiermark /Cultural City Network Graz
Svaki Bročanin voli Brač
Da svaki Bročanin voli Broč znamo odavno, ali da nas i Splićani (i di koji Norvežani) tako vole uvjerili smo se u srijedu navečer u knjižnici Marka Marulića u Splitu. Velika dvorana knjižnice bila je premala da primi sve zaljubljenike u bračku baštinu, prenosi portal www.braconline.com.hr
Čuli su se stihovi čakavskog barda, našeg nezaboravnog barba Štefe Pulišelića, antologijske „Bročanin i stina“ i „Jo san Bročanin“ su nam izgovorile ponovno i antologijski Vesna i Maja, a dobro su se pokarale Tonijela i Vicina i da ni bilo Joze ko zna šta bi se dogodilo.
Više o događanju: http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13330-svaki-brocanin-voli-broc.html
Predstava Box teatra: Zlatne rukavice
B O X – T E A T A R:
“Z L A T N E R U K A V I C E”
prikazuje univerzalnu priču o sportskoj borbi kao metafori života.
Tematizira se put ka uspjehu uz neizbježne sportske i životne krize.
Uz borbene koreografije, glumci se stilski izražavaju kroz glazbenu i lutkarsku formu.
Vodimo vas kroz životnu priču fiktivnog boksača, inspiriranu biografijama poznatih
boksačkih velikana, poput Mate Parlova, Vladimira Premuša, Mohammad Ali-a,
Mike Tysona…
Predstava traje 70 minuta.
Autorski i izvođački tim čine:
Giulio Settimo, Ivan Ćaćić, Peđa Gvozdić i Alen Čelić
Giulio Settimo – Trieste, Peđa Gvozdić – Karlovac, Ivan Ćaćić – Vinkovci – diplomirani glumci i lutkari Umjetničke akademije u Osijeku povremeno angažirani u više projekata HNK u Osijeku, Teatar Gavran i ostalim kazalištima.
Alen Čelić – docent za scenski pokret na umjetničkim akademijama u Splitu i Osijeku, suradnik za scenski pokret u HNK SPLIT (‘Povišica’ itd.), GKM SPLIT (nagrada Marulić za scenski pokret – Festival hrv. drame za djecu’10), GKL SPLIT i HNK OSIJEK. Redatelj i izvođač autorskih projekata (‘Come together’, ‘Hotel Memorial’,'Organ/An-Ji), kantautor benda New Gondoliers (Noć kazališta’10 GKM-Split).
Projekt je sufinancirao Odsjek za kulturu Grada Splita, uz podršku MKC-a i Kino Kluba Split.
Pretpremijera: 5. kolovoza’11 u 20h – otvorenje festivala DOGANA – Imotski
Premijerne predstave: 7. i 8. kolovoza’11 u 21h u Amfiteatru MKC-a, Savska bb
U vinkovačkom gradskom kazalištu predstava je igrana za đake od sedmog razreda.
Na književnoj večeri Ljerke Car Matutinović
Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, 20. studenoga 2011. u dvorani Ogranka Matice hrvatske Split, Marmontova 1/II, priređena je književna večer pjesnikinje, prozaistice, književnice za djecu, esejistice i prevoditeljice – Ljerke Car Matutinović.
Kišna splitska večer ipak nije omela istinske zaljubljenike u poeziju, koji su imali prilike uživati u izvođenju stihova poznate hrvatske književnice. To je bilo njeno prvo predstavljanje u gradu podno Marjana, što je pomalo začuđujuće, budući se radi o autorici, koja je ostavila brojne neizbrisive tragove pisnom rječju, u svom dugogodišnjem plodonosnom radu.
Marina Čapalija, pjesnikinja i književnica, autorica dvaju netom objavljenih knjiga, u izdanju Matice hrvatske (“Zloćun Pločun” i “Svȅ ča jẽ sân”) predstavila je ukratko rad i djela Ljerke Car Matutinović, koja ove godine obilježava 50-tu godišnjicu svoga rada:
Rođena u Crikvenici, a diplomirala hrvatski i talijanski jezik s književnostima, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1961. pa do današnjih dana, objavila je mnogobojne eseje, prijevode, književne kritike i interpretacije, pjesme i pripovijetke, te surađivala sa nizom časopisa. Pjesme su joj prevedene na desetak stranih jezika, a pripovijetke na talijanski i njemački. Višestruko je nagrađivana za svoja ostvarenja, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, pa je tako dobitnica Nagrade Drago Gervais ( za pjesme), Zlatne medalje za zbirku pjesama La Bellezza del Respiro, Ljubo Pavešić, za najbolji čakavski tekst, Nagrade za životno djelo i još puno drugih.
Čapalija je pročitala i nekoliko osvrta o književnom stvaralaštvu i pjesmama Ljerke Car Matutinović, o čemu pisali su mnogi – Karmen Milačić, Branimir Bošnjak, Ivan Pandžić, Josip Pavičić, Davor Šalat, Milan Moguš i mnogi drugi, bila je cijenjena i od Krleže, Tadijanovića, Kaštelana, Marinkovića, i ostalih pjesničkih velikana, s kojima je provela niz nezaboravnih trenutaka.
Sve podatke o bogatom radu Ljerke Car Matutinović – pjesme, proza, književne kritike, prijevodi, i nagrade, možete pročitati OVDJE.
»Riječi su čudesni simboli. Osobito mi je zadovoljstvo i čast čitati stihove ove naše velike poetese.» – istaknula je Day Antunović, radio – voditeljica, koja je melodičnim glasom, lijepo i izražajno pročitala nekoliko lijepih pjesama, kao što su: «Svaki monolog izgubljena je stvar», «Što se knjiga tiče», «Tajna sjećanja», «Kad su mislili da se ljube».
Čapalija je također dojmljivo pročitala niz pjesama, mahom iz zbirki «Vrijeme punog mjeseca» i «Uzmi me na oblaku», kao što su: «Što da učinim s riječima», «Treba hrabrosti», «Uzmi me na oblaku», «Da sam se raspela pod suncem», «Kako dani teku nemilice», «Vrati mi ono vrijeme», «Pjesma o mudrim i ludim djevicama», a potom je najavila i autoricu: «A sada će nam Ljerka sama pročitati stihove na čakavskom jeziku, jer ona to najbolji radi».
Tako smo imali još prilike čuti autoričino čitanje: «Ljubavne navigacije», «Mladić je s divojkon», «Jen drugi fanat», «Jubav Marije Rožine», «Ki gre, ki ne gre, mi gremo» – pjesmu koja duhovito progovara o aktuelnoj temi – ulasku u Europsku uniju.
Njezin baršunasti glas, vrckavost u izvedbi, i mladalački duh nikoga nije ostavio ravnodušnim ove večeri, kao niti pjesme – a čuli smo ljubavne, vesele, erotske, zafrkanstke, i one pomalo kritičke prema društvu.
»Imala sam doista jako lijepo djetinstvo, to je jako važno u životu jednog čovjeka. Sjećam se, dva puta nedjeljno smo imali običaj ići u posjet nonotu i noni, u Crikvenici, jeo bi se kuglof, ispijao čaj ili kava, to su bili krasni trenuci koji su uljepšali i obogatili moj život.» – pričala je pjesnikinja o svom životu, o svojim precima, o svoj majci koja je bila prava ljepotica, (a većina bi se složila – takva je i kćer). Govorila je o crikveničkoj Balustradi, o hotelu «Miramare», u neka davna vremena – ponosima Crikvenice, a danas sjetnim spomenicima na negdašnju ljepotu. Pričala nam je i tome kako je voljela čitati Augusta Šenou, Dinka Šimunovića, Vladimira Nazora, a posebno je na nju ostavila dojam Šenoina «Seljačka buna» i lik Matije Gubeca, kao i Nazorova «Galiotova pesan», na čakavskom.
»Malo nas je večeras, ali smo junaci.» – duhovita je bila pjesnikinja. «Sad ste se uvjerili da se na čakavskom može sve izreći – i ljubavno, i zafrkantsko, i evropsko i erotsko. Kada bismo svi samo ozbiljno mislili, kamo bismo došli? Ako imamo dovoljno hrabrosti, onda ćemo se i malo narugati, ali ne moramo time nikoga uvrijediti.»
Bila je posebno dirnuta gestom pjesnikinje Dunje Kalilić, koja joj je poklonila pjesmu, izrezanu iz jednog časopisa, objavljenom još iz 1970-i neke, a koju je tada Kalilić izrezala i ponijela sa sobom preko «velike bare», budući je tada živjela u Americi. Autor pjesme je Ljerka Car Matutinović, a zove se «Pokora». «O, baš lijepo iznenađenje, pa ja sam i zaboravila da sam napisala ovu pjesmu». Tako je «Pokora» proputovala Atlantik, boravila u Americi, i vratila se nazad, u Hrvatsku, svojoj materi, nakon puno godina.
Divna večer, prava šteta da je Splićane u stanju omesti kakva malo jača kiša. Ali «pusti me stat» ne bi bio baš životni moto Ljerke Car Matutinović, bolje bi nam bilo da se ugledamo na onu njenu: «Kad već postoji planina, treba se penjati.»
Zato – kad već postoji ovakva pjesnikinja, trebala bismo je češće pozivati, i u njenim stihovima uživati.
U časopisu Vijenac, broj 451, od 16. lipnja 2011. objavljene su pjesme Ljerke Car Matutinović, kao i tekst autora Davora Šalata, možete pročitati OVDJE.






























