SPLIT – DANICA BARTULOVIĆ I NIKŠA KRPETIĆ POBJEDNICI TREĆEG FESTIVALA ZAVIČAJNE KNJIŽEVNOSTI

Na Dan Hrvatskoga sabora 8. listopada 2025. u Splitu je održana
završna svečanost uručenja nagrada pobjednicima književnog natječaja na
Trećem festivalu zavičajne književnosti što ga je Ogranak Matice hrvatske
u Splitu priredio u čast i slavu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
Nakon što je klapa Mriža iz Splita svečano izvela hrvatsku himnu, okupljene
je pozdravila voditeljica svečanosti uručenja nagrada Regina Zubanović, novinarka HTV-a Split.
Posebno je pozdravila dožupana splitsko-dalmatinskog Stipu Čogelju,
županijskog pročelnika za kulturu Željka Primorca te voditelja Hrvatske matice iseljenika u Splitu Antu Ćaletu.
„Cilj je našeg Festivala poticanje i promicanje kvalitetnog književnog
stvaralaštva hrvatskih zavičajnih književnika, njegovanje štokavskog i
čakavskog narječja, afirmacija zavičajnih književnika i njihovih djela te
obogaćivanje hrvatske pisane baštine“, istaknula je Zubanović.
Osobite zahvale upućene su matičarima OMH Split te predsjednici ogranka
Snježani Šetki zbog velikoga truda i požrtvovnosti kako bi se ostvario ovaj
festival koji čuva hrvatsku zavičajnu riječ i jezik.
– Kao što je poznato, Hrvatski je sabor na poticaj Matice hrvatske i Družbe
Braća Hrvatskoga Zmaja, proglasio 2025. godinom Hrvatskoga Kraljevstva
u znak sjećanja na mitsku krunidbu kralja Tomislava 925. godine na
Duvanjskom polju. U skladu s time, naš smo Festival ove godine posvetili
‘Hrvatskim vladarima nekada i danas’. Želeći dodatno ukazati na značaj
važnih datuma iz hrvatske povijesti, natječaj smo raspisali 15. siječnja na
33. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Trajao je do
30. svibnja, kad slavimo Dan hrvatske državnosti, nakon čega je prosudbeno
povjerenstvo pregledalo pristigle radove i izabralo najbolje među njima. Za
završnu svečanost izabran je 8. listopada kojeg danas slavimo kao spomen
dan Hrvatskoga sabora, a do prije nekoliko godina, slavili smo ga kao Dan
neovisnosti Republike Hrvatske. Natječajem smo htjeli ukazati na važnost
očuvanja lokalnoga govora, te odati počast hrvatskim vladarima iz naše bogate povijesti
– pojasnila je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Splitu Snježana Šetka.
„Hvala svima koji nam pomažu u organizaciji i ostvarenju ovoga
Festivala kojeg smo pokrenuli prije tri godine pod pokroviteljstvom naše
Splitsko – dalmatinske županije i u suradnji s Književnim krugom Split i
Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu te svim ograncima Matice
hrvatske na području naše Županije. Posebno hvala našoj Županiji i
Središnjici MH na potpori. Iz svih ovih ustanova, stručnjaci su ušli u
Prosudbeno povjerenstvo koje je izabralo najbolje radove” – kazala je Šetka.
U ime Splitsko – dalmatinske županije nazočne je pozdravio dožupan
Stipe Čogelja i čestitao svima.
– Danas smo ovdje u velikom broju. Znači da je ovaj događaj vrlo bitan“,
naglasio je dožupan Čogelja. On se prisjetio kako mu je srednjoškolska
profesorica hrvatskog jezika naglašavala važnost poznavanja hrvatske
književnosti, jer upravo se u Splitu rodio Otac Hrvatske Književnosti.
Dožupan je naglasio i važnost njegovanja književne riječi, bez koje se
nijedno društvo ne može u potpunosti razvijati. Festival smatra dijelom
nastojanja županije da se hrvatska kultura vrati u središte grada Splita, gdje
je jedan od njezinih najvažnijih korijena. „Za ovakve će stvari uvijek biti
sredstava“, naglasio je naposljetku.
O ovoj priči o vraćanju korijenima, govorio je potom Ante Ćaleta koji
je rekao da je zahvalan što Hrvatska matica iseljenika i Matica hrvatska u
Splitu imaju dobru suradnju, povezani sviješću o važnosti hrvatskoga
iseljeništva. Ispričao je kako je nedavno bio u Pečuhu i kako je ondje
posvjedočio živoj navezanosti hrvatskih iseljenika na svoj izvor. „Baštinimo
vrijednosti prema kojima se prepoznajemo. Baštinimo identitet prema
kojem smo opet drugačiji. Ne isključujemo, nego uključujemo, ali želimo
biti svoji“, rekao je Ćaleta, a sve one koji rade na baštinjenu tih vrijednosti
s pravom je nazvao lučonošama.
Klapa Mriža otpjevala je nekoliko dalmatinskih pjesama, nakon čega
je uslijedilo svečano uručenje nagrada.

Pobjednica u kategoriji „zavičajne književnosti” je hrvatska književnica
Danica Bartulović sa svojom zbirkom pjesama pisanoj ikavicom „Vridilo je
na svit doći”, dok je pobjednik u kategoriji „hrvatski vladari” pjesnik Nikša
Krpetić sa zbirkom pjesama pod naslovom ”Od knezi, Tomislava do
Franje”, a njegovu je zbirku raskošno ilustrirao akademski slikar Josip
Botteri Dini (82), nekadašnji čelnik MH u Splitu. Nagrade pobjednicima i
zahvalnice svim sudionicima književnog natječaja uručili su predsjednica
splitske Matice Snježana Šetka sa zamjenikom Mirom Radaljem.
„Mi koji smo domoljubni, naša je nevolja u tome što smo bogoljubni,
domoljubni i što se ne predajemo“, naglasila je autorica koja se posvetila
zavičaju, jer je „čula unutar duše glasove naših djedova, baka, očeva i majki,
te naše sirotinje.“ Hrvatski puk u Zagori nerijetko se idealizirao, smatra
Bartulović, no tamošnje ljude htjela je prikazati u pravom svjetlu: siromašni,
nemoćni, ali ustrajni i toliko jaki, da su, prema autoričinim riječima, „bili
titani, svi odreda“.
Bartulović je naglasila da uvijek piše dušom te da se ne pokorava
društvenim pomodnostima, istaknuvši također bogatstvo hrvatske riječi.
„Što je riječ? Kaže u Otkrivenju sveti Ivan apostol: U početku bijaše riječ i
riječ bijaše od Boga i Bog bijaše riječ. Sve je po riječi postalo. Dakle, riječ
je temelj, riječ je identitet, riječ sam ja, riječ ste vi“, istaknula je autorica,
naglasivši da svoju povijest i svoj jezik moramo njegovati i baštiniti.
Prigodno je pročitala svoju pjesmu Izdurali smo, što znači „izdržali smo“.
Potom je nagrada uručena i Nikši Krmpetiću, a zahvalnica Josipu
Botteriju koji je rekao da Hrvatska živi od sjećanja, ali i od akcije. „Spremni
smo uvijek ulagati u njezinu snagu“, istaknuo je akademski slikar te dodao:
„Ako nam je Bog nešto dao, nije nam to dao da čuvamo sami za sebe, nego
da dijelimo. Besplatno ste dobili, besplatno i dijelite, tako kaže Sveto
pismo.“
Botteri je uzveličano ovu svečanost i dvjema slikama Hrvatska ptica
slobode i Proskineza, koja prikazuje podanika koji leži pred okrunjenim
hrvatskim kraljem u krstionici svetog Ivana nedaleko od Peristila, a što
simbolizira zanos i poštovanje Hrvata pred svojom poviješću, domovinom i
slavnim kraljevima.

Slaviti godišnjice i velikane, smatra Botteri, podrazumijeva i vjernost tom
zanosu i kršćanstvu, kao odrednicama hrvatskoga identiteta.
Krpetić je naglasio silan trud uložen u njegovu zbirku. To je
samorazumljivo, imamo li na umu da je autor u svojoj zbirci opjevao sve
važnije hrvatske velikane, od dolaska Hrvata do Domovinskoga rata,
događaje poput Tomislavove krunidbe na Duvanjskom polju te važnu
spomeničku baštinu, kao što je Višeslavova krstionica.
Autor se, opjevavši te bitne identitetske odrednice, opire „Tomislavovoj
kletvi“, kako se izrazio dr. sc. Domagoj Vidović, podrazumijevajući pod tim
pojmom nijekanje hrvatske samobitnosti, omalovažavanje hrvatskih
velikana, propitivanje svake činjenice koja našem narodu ide u prilog te
preobrazbu tuđinskih osvajača i zločinaca u žrtve. Kao što je Domovinskim
ratom poništena navodna Zvonimirova kletva, tako je Krpetić svojom
zbirkom poništio i „Tomislavovu kletvu“, probudivši uspavani ponos, i to,
dakako, pjesmama na čakavskom narječju.

Piše TONI ĆAPETA
Fotografije Matica Hrvatska Split

Treći Festival zavičajne književnosti

Pobjednici Trećeg festivala s gostima i čelnicima MH u Splitu – Željko
Primorac, Petar Merćep, Nikša Krpetić, Danica Bartulović, Josip Botteri
Dini, Vedran Matošić, Mladen Vuković, Snježana Šetka, Ante Ćaleta, Miro
Radalj i Velimir Strinić