MATICA HRVATSKA SPLIT ODALA POČAST BRANITELJIMA GVOZDANSKOG

(Foto: Privatni album)
448. obljetnica stradanja Gvozdanskog
MATICA HRVATSKA SPLIT ODALA POČAST BRANITELJIMA GVOZDANSKOG
U organizaciji Ogranka Matice Hrvatske u Splitu i Hrvatske matice iseljenika (HMI) Split na čelu s
voditeljem podružnice Antom Ćaletom, skupina domoljuba hodočastila je iz Splita u Gvozdansko gdje su
u nedjelju 11. siječnja 2026. sudjelovali na komemoraciji u prigodi 448. godišnjice herojske obrane
hrvatskih ognjišta i kaštela od turskih osvajača, te slavne pogibije branitelja ove utvrde 1578. godine.
Misno slavlje u spomen na 448. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko, u
župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom predvodio je požeški biskup Ivo Martinović u zajedništvu
s domaćim biskupom Vladom Košićem, uz nazočnost predstavnika braniteljskih i povijesnih udruga te
hodočasnika iz cijele Hrvatske. Nakon mise, hodočasnici su sudjelovali u mimohodu i komemoraciji
stradalim Hrvatima.
Polaganjem cvijeća u znaku hrvatske trobojnice i paljenjem svijeća, počast poginulim i umrlim
braniteljima Gvozdanskog, odalo je i izaslanstvo Matice hrvatske Split koje je u pratnji kolega vodio
Željko Pleić, koordinator MH Split za obilježavanje mjesta stradanja Hrvata kroz povijest.
Cvijeće su položili Željko Pleić, Ante Ćaleta, Jozo Tomasović, Jagoda Goreta i Ljiljana Čorić Pleić.
Iako je Hrvatska bila okovana ledom, Gvozdansko su pohodili brojni hodočasnici iz cijele Hrvatske, a
među njima su prvi put i službeno bili i članovi Matice hrvatske Split sa skupinom od 50 domoljuba iz
Splita i okolice.
O Gvozdanskom i njegovoj sudbini u javnosti se jako malo govori i zna. Poznato je da su starohrvatsku
utvrdu Gvozdansko podigli hrvatski plemenitaši Zrinski. U Gvozdanskom je Nikola Zrinski imao
topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ta utvrda je u 16. stoljeću bila brana pred najezdom turskih
osvajača. Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela više bezuspješna pohoda na tu utvrdu,
da bi tek 1578. godine, nakon tromjesečne opsade i petog pohoda, pod vodstvom Ferhat-paše, bez otpora
ušli u utvrdu.
Prema dostupnim podacima iz tog vremena, utvrdu Gvozdansko branilo je oko 300 branitelja sastavljenih
od pedesetak Zrinskih vojnika i oko 250 seljaka i rudara sa svojim obiteljima. Na drugoj strani našla se
vojska od oko deset tisuća turskih napadača.
Kada su nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja, Osmanlije 15. siječnja ušle u kaštel Gvozdansko, zatekli
su samo razrušeni grad, a na borbenim položajima bila su mrtva tijela smrznutih branitelja, izmučenih
glađu i nezapamćenom hladnoćom. U gradu nisu zatekli ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva.
Dan prije, hodočasnici iz Splita i okolice, posjetili su i Plitvice gdje su odali počast Josipu Joviću, prvoj
žrtvi za slobodu Hrvatske, položivši cvijeće i paleći svijeće na mjestu njegove pogibije. U ime OMH u
Splitu, cvijeće su položili i svijeće zapalili Željko Pleić, Ante Ćaleta, Jozo Tomasović i Jagoda Goreta.
Hodočasnici su posjetili i katoličku katedralu Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću koju su
četnici zapalili 1991. godine.
Organiziranim odlaskom na Gvozdansko, Ogranak Matice Hrvatske u Splitu započeo je ovogodišnji hod po mjestima stradanja Hrvata kroz povijest.