Svetom misom zadušnicom i prigodnim molitvenim programom, u Širokom Brijegu u subotu 7. veljače obilježena je 81. godišnjica partizanskog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca. I ove godine, Široki Brijeg su organizirano posjetili članovi Matice Hrvatske Split i hrvatski branitelji, a jedne i druge predvodio je Željko Pleić, i sam član MH i hrvatski branitelj. Skoro 80 hodočasnika iz Splita i Splitsko – dalmatinske županije u organizaciji Matice Hrvatske Split, pohodilo je mjesto stradanja hercegovačkih fratara i odalo im počast molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća. Cvijeće su položili Željko Pleić, Monika Vrgoč, Tomislav Jukić, Nediljko Šimić, Martin Čelan i Mate Buljubašić. – Matica Hrvatska ima dobru suradnju s braniteljima koji isto kao i mi posjećuju mjesta stradanja Hrvata, a naročito Zajednica ...

(Foto: Privatni album) 448. obljetnica stradanja Gvozdanskog MATICA HRVATSKA SPLIT ODALA POČAST BRANITELJIMA GVOZDANSKOG U organizaciji Ogranka Matice Hrvatske u Splitu i Hrvatske matice iseljenika (HMI) Split na čelu s voditeljem podružnice Antom Ćaletom, skupina domoljuba hodočastila je iz Splita u Gvozdansko gdje su u nedjelju 11. siječnja 2026. sudjelovali na komemoraciji u prigodi 448. godišnjice herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela od turskih osvajača, te slavne pogibije branitelja ove utvrde 1578. godine. Misno slavlje u spomen na 448. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko, u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom predvodio je požeški biskup Ivo Martinović u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, uz nazočnost predstavnika braniteljskih i povijesnih udruga te hodočasnika iz cijele ...

(Foto: Misao.hr) Na današnji dan, 11. siječnja 1972. tadašnja milicija i pripadnici Službe državne sigurnosti (SDS) upale su u prostorije Matice hrvatske u Zagrebu, a taj događaj pod naredbom jugoslavensko-komunističkoga režima ujedno je označio i nasilno gušenje pokreta poznatog kao Hrvatsko proljeće. Nakon sjednice u Karađorđevu (prosinac 1971), jugoslavenski državni vrh na čelu s Josipom Brozom Titom odlučio je slomiti reformski pokret u Hrvatskoj. Matica hrvatska bila je označena kao “žarište nacionalizma” i glavni ideološki protivnik režima jer je oko sebe okupljala intelektualce, studente i promicala hrvatski identitet, jezik i kulturu. Piše. Smiljana Škugor Hrnčević Sam milicijski upad i uhićenja dogodila su se u ranim jutarnjim satima 11. siječnja 1972. Jake snage milicije opkolile su zgradu Matice hrvatske na Strossmayerovu ...